Zdrava probava

Zdrava probava

Hranu i pića koja konzumiramo tijekom dana tijelo ne može odmah iskoristiti, već se sve što pojedemo i popijemo, da bismo dobili potrebne hranjive tvari, mora razgraditi u probavnom sustavu. Taj iznimno učinkovit sustav sastoji se od velikog broja organskih sustava sa specifičnim ulogama u probavi.

Probava je zapravo proces kojim se hrana i tekućina razgrađuju na manje dijelove – nutrijente koje će tijelo iskoristiti kao izvor neophodnih mikronutrijenata i energije. Zanimljiva je činjenica da crijeva čovjeka tijekom 75-godišnjeg života prerade gotovo 30 tona hrane i 50 000 litara tekućine.

Važan dio probave je i sakupljanje i eliminacija otpadnih tvari. Neprobavljeni sastojci hrane, stare stanice iz probavnog sustava i nešto vode izlučuju se iz tijela kao stolica.

Zato je održavanje probavnog sustava zdravim iznimno važno za očuvanje zdravlja cijelog organizma. U isto vrijeme, zdrav probavni sustav značajno smanjuje vjerojatnost pojave probavnih smetnji poput nadutosti, proljeva ili zatvora te olakšava redovito uklanjanje otpadnih tvari iz tijela.

Probavni sustav dom je iznimno velikom broju dobrih, ali i potencijalno loših bakterija. U ravnoteži te bakterije, poznate i kao crijevna mikrobiota, također pomažu zdravu probavu.

Zašto trebamo zdravu crijevnu mikrobiotu?
Crijevna mikrobiota sastoji se od milijardi mikroorganizama koji žive u probavnom sustavu čovjeka i ima metaboličku aktivnost gotovo jednaku pojedinim organima. Zato je suvremena znanost počinje smatrati „organom unutar organa“.

Sastav crijevne mikrobiote mnogim korisnim funkcijama utječe na zdravlje. Bakterije sudjeluju u razgradnji neprobavljenih tvari, aktivne su u sintezi nekih spojeva, važne su za dozrijevanje crijevne sluznice kao i za razvoj imunološkog sustava crijeva. Manje je poznata, ali iznimno zanimljiva činjenica da se više od 70% svih imunoloških stanica nalazi u probavnom sustavu, što znači da se u crijevima nalazi više imunoloških stanica nego u bilo kojem drugom dijelu tijela. Zato možemo reći da je probavni sustav zapravo prva linija obrane našeg organizma od vanjskih izazova.

Stres, određene bolesti, životna dob, antibiotici i/ili pojedini lijekovi, loša prehrana i manjak tekućine te vanjski loši čimbenici mogu poremetiti taj dobro organizirani sustav. Neravnoteža mikrobiote može dovesti do smanjenja broja korisnih bakterija u crijevima, što za posljedicu može imati pojavu probavnih smetnji.

Probavne smetnje poput zatvora u mnogim su slučajevima povezane upravo s narušenom ravnotežom crijevne mikrobiote. Bez redovitog pražnjenja crijeva stolica ostaje predugo u crijevima što neizbježno dovodi do promjena bakterijske flore i neravnoteže između „dobrih“ i „loših“ bakterija.

Što je zatvor?

Zdrav probavni sustav od iznimne je važnosti za cjelokupno zdravlje i kvalitetu života.

Redovita probava razlikuje se od čovjeka do čovjeka. Ovisno o prehrani, dobi i dnevnim aktivnostima, pražnjenje crijeva od 2-3 puta na dan do 2-3 puta tjedno smatra se normalnim.

Izostanak spontanog pražnjenja crijeva te tvrda stolica uz otežano pražnjenje problemi su od kojih povremeno pati čak 30% stanovništva. Svaka peta odrasla osoba, od čega su dvije trećine žene, povremeno se suočava sa zatvorom.

Uzroci pojave zatvora su mnogobrojni; vrlo često nastaje zbog smanjenog unosa tekućine, nedovoljno vlakana u prehrani, smanjene tjelesne aktivnosti, ignoriranja potrebe za pražnjenjem crijeva, a česta putovanja, stres te upotreba nekih lijekova također mogu pospješiti njegovu pojavu.

Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, no najčešći znakovi su:

• pražnjenje crijeva rjeđe od 3 puta tjedno
• tvrda stolica
• otežano pražnjenje crijeva
• naprezanje
• nadutost
• abdominalna bol

Uzroci pojave zatvora

• nekvalitetna prehrana, siromašna vlaknima
  Najčešći uzrok zatvora povezan sa stilom života je nekvalitetna prehrana. Jesti polako, temeljito žvakati hranu i ne preskakati obroke važne su preporuke kojih se potrebno pridržavati jer imaju značajan učinak na redovitu probavu.
  Osim kako jedemo, važno je i što jedemo. Konzumacija veće količine mesa, mliječnih proizvoda, jaja te rafiniranog šećera i škroba, a smanjeni unos prehrambenih vlakana često uzrokuje zatvor.
• nedovoljan unos tekućine
  Dovoljan unos tekućine vrlo je važan jer se tako crijevima osigurava dovoljno vode i povećava obujam stolice, čime se olakšava peristaltika te stolica lakše prolazi. No treba biti oprezan pri odabiru. Pića koja sadrže kofein poput kave i energetskih napitaka te alkohol mogu pogoršati simptome zatvora uzrokujući dehidraciju.
• manjak tjelovježbe ili bilo koje druge tjelesne aktivnosti (osobito kod starijih osoba)
  Iako razlog tome još uvijek nije do kraja razjašnjen, manjak tjelovježbe ili bilo koje druge tjelesne aktivnosti lako može dovesti do pojave zatvora, osobito kod osoba starije životne dobi.
• ignoriranje potrebe za pražnjenjem crijeva
  Neki ljudi odgađaju pražnjenje crijeva zbog manjka vremena ili jer se ne osjećaju ugodno koristeći toalet izvan svog doma. Odgađanje potrebe može biti i posljedica emocionalnog stresa, a kod djece je često posljedica stresnog odvikavanja od pelena ili prijašnjih bolnih pražnjenja crijeva. Ignoriranje potrebe za pražnjenjem crijeva s vremenom može dovesti do toga da osoba ne osjeća potrebu za odlaskom na toalet, što u većini slučajeva za posljedicu ima zatvor.
• lijekovi
  Zatvor može nastati kao nuspojava uzimanja pojedinih lijekova. Vrlo je važno pročitati uputu koja se nalazi unutar kutije s lijekom kako bi se vidjelo koje su moguće nuspojave i je li zatvor jedna od njih.
• specifična zdravstvena stanja
  Određena zdravstvena stanja mogu dovesti do pojave zatvora, osobito ona koja uzrokuju smanjenje motiliteta crijeva.

Kako si možete pomoći sami?

S obzirom da određene loše životne navike u velikom broju slučajeva uzrokuju probleme s probavom, prije svega potrebno ih je promijeniti. Tri su osnovne preporuke kojih biste se trebali pridržavati u svakodnevnom životu:

• uravnotežena prehrana bogata vlaknima
  Jedna od prvih promjena u prehrani koju treba učiniti je konzumirati više hrane bogate vlaknima. Vlakna kroz probavni sustav prolaze neprobavljena i sa sobom „vuku“ štetne tvari. Uz to, na sebe vežu veću količinu vode te tako povećavaju obujam crijeva i olakšavaju pražnjenje.
  Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje 20 g vlakana na dan, no osobe s probavnim smetnjama trebale bi povećati unos na bar 30-40 g dnevno. Izvor vlakana isključivo su voće, povrće, žitarice i sjemenke.
• dovoljan unos tekućine
  Stručnjaci savjetuju unos najmanje dvije litre tekućine svaki dan, a najbolji izbor će biti obična i mineralna voda. Pića s visokim udjelom šećera, ona koja sadrže kofein poput kave i energetskih napitaka te alkohol ne osiguravaju tijelu potrebne hranjive tvari i preporučljivo ih je izbjegavati.
• redovita tjelesna aktivnost
  Redovito vježbanje održava u kondiciji kako tijelo tako i crijeva. Ako ne postoji liječničko ograničenje, poželjno je svakodnevno hodati ili umjereno vježbati barem 30 minuta.